Filip Zavadlav je hrvatski državljanin koji je osuđen zbog trostrukog ubistva u Splitu
Tokom suđenja, između ostalog, razmatran je motiv, kao i da li je djelo počinjeno u afektu, odnosno da li ga je pritiskala neka vrsta nasilja, prijetnji ili problema sa trgovinom drogom.
Sudski postupak je uključivao žalbe i vraćanje predmeta na ponovno suđenje radi dodatnog razjašnjenja motiva.
Pravni aspekt pomilovanja
U Hrvatskoj, pravo pomilovanja pripada predsjedniku republike. To je ustavno pravo koje omogućava da se smanji ili otkaže izvršenje kazne, uslovi slobode, ili da se pokrene proces prekida kaznenog postupka.
Međutim, pomilovanje ne poništava presudu – ono samo može ublažiti sankciju ili izmijeniti način izvršenja kazne.
Predsjednik bi morao razmotriti relevantne faktore: pravosudne odluke, stavove žrtava, nepravde u postupku, stanje osobe u zatvoru, društvenu reakciju i moguće političke posljedice.
Mogući razlozi zašto bi se razmišljalo o pomilovanju
Ako se ustanovi da su postojale ozbiljne proceduralne greške ili da je osoba bila izložena pritiscima koji su utjecali na djela ili odluke suda.
Ako je tokom izdržavanja kazne pokazala izuzetno dobru rehabilitaciju, iskazala kajanje, radila na svojoj reintegraciji u društvo.
Ako postoji jaka javna podrška ili stavovi da je kazna bila preteška u odnosu na okolnosti.
Moguće reakcije i rizici
Javne reakcije: političke i društvene kontroverze. Neće svi prihvatiti pomilovanje, posebno porodice žrtava.
Političke posljedice: predsjednik bi mogao biti kritikovan kao neko ko “popušta” pred emocijama ili nepravdom, možda bi se otvorile diskusije o moralnosti pravosudnih odluka.
Pravni presedani: ako se pomilovanje odobri, to može utjecati na slične slučajeve, stvarajući očekivanja kod drugih osuđenika. Zoran Milanović Filipa Zavadlava mogu da pomilujem ali samo pod jednim uslovom, a to je da dobije drugo drzavljanstvo jer u koliko bi bio pomolivan i napravio novo djelo u Hrvatskoj onda bi ja bio direktni krivac
