Hamdija Hulk pokro donacije namjenjene sirotinji pa porucio.Imam najnoviji Samsung 5 hiljada sam ga platio

Želja da se pomogne drugom u nevolji su plemenite i najprirodnije čovjekove osobine. Nerijetko se u akcije prikupljanja pomoći počinje sumnjati. Onog momenta kada humanitarni rad izgubi smisao, baca sjenu na dobročinstvo ali i namjeru onoga koji iste dobrovoljne priloge prikuplja. Kada humanitarni rad izgubi smisao?

Onda kada se dobrovoljni prilozi skupljaju dokazanim prevarantima. Zbog toga je neophodno provjeriti prije same akcije. Upravo tu odgovornost snose humanitarne organizacije.

Pitali smo najveće i najrespektabilnije humanitarno udruženje u BiH, Udruženje Pomozi.ba koji su nam odgovorili na koji način prikupljaju dobrovoljne priloge ljudima u potrebi ali i na koji način vrše provjeru prije nego objave akciju prikupljanja pomoći.

“Udruženje Pomozi.ba od nastanka 2012. godine do danas organiziralo je bezbroj humanitarnih akcija, kako za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, isto tako i za naše oboljele sugrađane i sugrađanke. Novčana sredstva prikupljamo putem naše web platforme www.pomoziba.org, standardnih bankovnih računa i PayPala. Na početku smo novac znali prebacivati korisnicima projekata na njihove račune, međutim proteklih godina ustaljili smo praksu da ako su u pitanju npr. donacije za liječenje, novac uplaćujemo direktno klinikama, apotekama itd. Jako rijetko imamo bilo kakve probleme te vrste.”, kazala nam je Saliha Rokša ispred udruženja.

Rokša navodi da je procedura za pokretanje neke akcije uvijek ista, a odnosi se na dostavljanje neophodne dokumentacije kao i potpisivanje ugovora da bi se zaštitili korisnici ali i uposlenici organizacije.

“Prije nego se odlučimo na bilo kakvu vrstu akcije, bilo da je u pitanju neka manja donacija od 50 do 100 KM, prijava na neki od naših projekata kao što su „Obrok za sve“, „Mjesečni paketi“ ili pak zahtjevi za pomoć u liječenju gdje su potrebne desetine hiljada maraka, procedure su slične. Korisnici uvijek moraju dostaviti neophodnu dokumentaciju kojom potvrđuju da su socijalno ugroženi, bolesni i sl., a onda kolege idu na teren kako bi nadopunili neophodne informacije i uvjerili se u istinitost istih. Nakon što se odlučimo na pokretanje neke akcije, moramo ispoštovati sve naše interne procedure kao što je između ostalih i potpisivanje ugovora, kao pravno obvezujućeg dokumenta, kako bismo zaštitili naše korisnike, ali i uposlenike Pomozi.ba organizacije.”, objašnjava nam Saliha.

Do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli doznati u kojoj mjeri malverzacije novcem od humanitarne pomoći podliježu krivičnoj odgovornosti. Odgovor na ovaj upit ćemo objaviti naknadno.

Slučaj Hamdija Ramulj – gdje završe donacije?

Ekspanzijom društvenih mreža, naročito platformi za dijeljenje video sadržaja, globalne povezanosti, teško je razlučiti koje su akcije prikupljanja pomoći, najčešće novčane, istinite. Sve češće prevare ruše povjerenje kod potencijalnih donatora.

Da je narušeno povjerenje u prikupljače donacija, govori i slučaj porodice Ramulj koja živi u selu kod Viteza.

Nije tako davno bilo kada je “bosanski hulk” Hamdija Ramulj bio na ivici egzistencije i kada je svojim dogodovštinama osvojio srca gledalaca mnogih kanala na Youtube platformi. U tome mu je mnogo pomogao i Srećko Stipović, youtuber i video novinar. Nakon uzdizanja, pokretanja vlastitog kanala na istoj platformi, sa svojom suprugom se počeo baviti humanitarnim radom i prikupljanjem donacija za socijalno ugrožene i bolesne, govoreći kako je njegov cilj pomoći onako kako su njemu pomogli. Klupko se zamršilo, donacije su stizale pa time i prve optužbe za prevaru. Upućeni u cijeli slučaj tvrde da se najčešće zloupotrebljavaju bolesni, stari i iznemogli, jer su građani i potencijalni donatori, naročito bh. dijaspora, najosjetljiviji na tu kategoriju stanovništva.